Povodom 30 godina od vračanja HE Peruča pod okrilje HEP – a UHB-HEP – a 90.-95. dostojanstveno je obilježila taj važan datum za južnu Hrvatsku i Cetinsku krajinu. Tom prilikom održan je Izvršni odbor udruge kao i Glavni nadzorni odbor, nakon čega je iskorištena prilika da paljenjem svijeća dostojanstveno obilježimo taj datum.

Nakon što je 17. rujna 1991. neprijatelj zaposjeo područje unutar kojega je bilo akumulacijsko jezero, brana i strojarnica HE Peruća, u kontrolnoj galeriji brane i preljevnoj građevini postavljeno je između 20 i 30 tona eksploziva. Branu su od srpnja 1992. godine nadzirali pripadnici UNPROFOR-a, no 7. siječnja 1993. opet ju je zaposjeo neprijatelj.  Akciju su u konačnici, 27. siječnja 1993. isprovocirali pokreti i prijetnje neprijateljskih snaga da će u znak odmazde zbog pretrpljenih gubitaka u akciji Maslenica srušiti branu Peruća. Prilikom povlačenja u noći na 28. siječnja 1993. s povećim snagama stigli su na Peruću i aktivirali eksploziv koji je srećom branu samo oštetio, ali nije srušio.

HEP je žurno pristupio sanaciji brane, te su u razmjerno kratkom roku uspjeli u pogon pustiti vodom i muljem poplavljene agregate. Obnova je u cijelosti završena krajem svibnja 1996. godine

Ideja obilježavanja i postavljanja spomen ploče na Perući potekla je od predsjednika ROJH-a Ivice Brakusa i Filipa Ratkovića tajnika udruge 126. brigade HV Sinj.

Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima akumulira 565,250.000 m³ vode  , a u vrijeme ljeta ispušta vodu).

Na 26. godišnjicu akcije „Peruća“  2019. godine spomen ploču na samoj brani HE Peruća zajednički su otkrili Josip Macan, direktor HE Peruća iz vremena oslobađanja Peruće – 1993. godine i Davor Tomljanović, tadašnji predsjednik Udruge hrvatskih branitelja HEP-a 90.-95.