Posjet mjestu stradavanja Josipa Jovića

MEĐUOGRANSKI SUSRETI BRANITELA REGIJE BJELOVAR KUKAVICA 19.10.2018. GOD.
24/10/2018
15. sjednica Središnjeg odbora UHB HEP 1990.-1995.
31/10/2018

Posjet mjestu stradavanja Josipa Jovića

ROSH-u, 27. 10. 2018. organizirao je edukativni posjet mjestu stradavanja Prvog stradalog hrvatskog viteza Domovinskog rata Josipa Jovića i izlet u nacionalni park „Plitvička jezera“. Uz stručno vodstvo g.Andrije sudionici izleta prisjetili su se „krvavog Uskrsa“, ali saznali i za neke manje poznate detalje vezane uz nemili događaj. Kod spomen obilježja odana je počast  Josipu Joviću, svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima minutom šutnje,  paljenjem svijeća i molitvom. Predsjednik ROSH-a Vinko Sesar u svom obraćanju napomenuo je:

„ ….. cilj organizacije ovakvih izleta je prisjećanje na Domovinski rat, na naše heroje koji su u obrani Hrvatske dali najviše što su mogli, svoje živote.  Ako si postavimo pitanje, a što mi možemo učiniti za njih? Jedino što možemo je čuvati uspomenu na njih obilazeći spomen obilježja i grobove, čuvajući njihova junačka djela od zaborava uz molitvu Svevišnjem za njihove duše. “

 

Na spomen obilježju Prvom stradalom hrvatskom redarstveniku zapisano je:

Početkom 7.st. Hrvati dolaze u danjašnju postojbinu i brzo nakon toga primaju kršćanstvo. Stvaraju državu i jačaju svoju vojnu moć. U stalnim ratovima, na moru i kopnu, ginu ponajbolji hrvatski sinovi i tako se otvara prostor bešćutnim pojedincima da stvaraju saveze sa drugim narodima na štetu vlastitog. 

Hrvatski ratnici su kroz povijest održali nit optanka hrvatske državotvornosti.

Nakon prvog oružanog sukoba između hrvatske policije i srpskih terorista, početkom ožujka 1991. godine u Pakracu, situacija se zaoštrava i u Lici. Nacionalni park Plitvička jezera, u svijetu poznat po prirodnim ljepotama zaštićen UNESCO-om te važan izvor prihoda od turizma, srpski estremi namjeravali su pripojiti Srbiji. S tim ciljem srpski teroristi su 28. ožujka 1991. godine zauzeli Nacionalni park Plitvička jezera i prekinuli promet na glavnoj državnoj cesti izmeđ sjevera i juga Hvatske. Nasilje dijela pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj i blokadu vitalne prometnice između glavnog grada Zagreba i Dalmacije, hrvatska vlast nije mogla tolerirati. 

Prvi demokratski izabran Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman je na Veliku subotu izdao zapovjed: „Sutra ujutro do 8:00 Plitvice moraju biti pod hrvatskom kontrolom.“

Akcija „Plitvice“ planirana je i izvedena u dvije etape. Prvo je, malo prije ponoći, Antiteroristička jedinica „Lučko“ kao prethodnica zauzela Koranski most. U ranojutarnjim satima na sam Uskrs započinje druga etapa akcije. Jedinica za posebene namjene MUP-a RH „Rakitje“ prelazi koranski most i zajedno sa ATJ Lučko nastavljaju akciju oslobađanja Plitvičkih jezera. Akcija je potrajala nekoliko sati jer su otpor terorista, dubok snijeg i gusta magla usporavali napredovanje hrvatskih specijalaca. Pri kraju akcije, u izavnom sukobu sa srpskim teroristima poginuo je 22-godišnji pripadnik Jedinice za posebne namjene „Rakitje“ Josip Jović, a tijekom akcije ranjeno je devet pripadnika te jedinice.

Akcija „Plitvice“ hrvatskom je narodu, podigla moral i učvrstila vjeru da će Hrvatska izboriti slobodu i sačuvati svoju teritorijalnu cjelovitost.

Josip Jović prvi je Hrvatski vitez koji je poginuo u borbi za samostalnost i cjelovitost suverene republike Hrvatske.

Josip Jović rođen je 21. Studenog 1969. godine u Aržanu kod Imotskog, u obitelji Marije i Filipa Jovića. Josip je završio školu u rodnom mjestu, a domoljubni zanos doveo ga je 5. kolovoza 1990. godine u Policijsku akademiju u Zagrebu, gdje postaje prvi hrvatski redarstvenik. Potom je 5. listopada 1990. godine raspoređen u Jedinicu za posebne namjene MUP-a RH „Rakitje“, s kojom je bio u akcijama u Petrinji i Pakracu te na Plitvicama, gdje herojski pogiba. Pokopan je uz vojne počasti na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. godine u Aržanu otkriven mu je spomenik, a posmrtno je promaknut u čin bojnika.

Odlikovan je visokim državnim odličjima:

  • Spomenicom 1. Poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu
  • Značka Pvog hrvatskog redarstvenika
  • Spomen značkom 1. Gardiske brigade „Tigrovi“
  • Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom
  • Spomenicom domovinskog rata