Dana 19.11.2021. članovi ROZH posjetili su kolege u HE Peruća. Osnovni cilj posjeta steći spoznaje o ulozi u domovinskom ratu i značaju elektroenergetskog objekta u EE sustavu HEP.

Domaćin je upoznao prisutne sa osnovnim tehničkim karakteristikama elektrane:

• akumulacijska pribranska hidroelektrana snage 61,2 MW
• najveća je akumulacija u RH korisnog volumena 565 hm³
• sliv rijeke Cetine
• instalirani protok 2X60 m³/s

Što se tiče uloge u domovinskom ratu, podsjetimo se, HE Peruća je okupirana u rujnu 1991. U znak odmazde zbog poraza i pretrpljenih gubitaka u operaciji “Maslenica” srpske snage zaprijetile su miniranjem brane Peruća namjeravajući prouzročiti katastrofu za čitav cetinski kraj.
Kako bi spriječile zamišljeni scenarij Hrvatske snage su 28. siječnja 1993. godine pokrenule oslobodilačku operaciju “Peruća”, kojom su srpske snage odbačene od brane. Naboji su eksplodirali, ali brana unatoč teškim oštećenjima nije popustila. Odmah nakon detonacije postrojbe HV-a su krenule u napadna djelovanja i ubrzo su ovladale kompletnim područjem oko brane Peruća i okolnih naselja. Izbile su na planiranu crtu: Umac – Gornji Kunci – Babića brig, oslobodivši ukupnu površinu od 140 četvornih kilometara. U akciji je poginuo branitelj Ante Buljan, a ranjena su trojica pripadnika 126. sinjske brigade.

U izvedbi operacije Peruća angažirani su pripadnici 16. domobranske pukovnije, interventne skupine iz 126. brigade i protuoklopna grupa iz 141. brigade, pripadnici SOOV-a Sinj i Vojne policije.
Zahvaljujući odlučnoj i žurnoj akciji hrvatskih branitelja, inženjeraca, djelatnika HEP-a i civila koji su sanirali pukotine na brani nije došlo do katastrofe. Prema procjenama stručnjaka, da je brana u cijelosti popustila nastala bi prava katastrofa. Uništeno bi bilo sve nizvodno od brane, sve do Omiša kao i ostale hidrocentrale koje su se nalazile nizvodno na Cetini. Bila bi to prava kataklizma, ali na sreću, to se nije dogodilo.

autor teksta:  Igor Kalac

autor fotografija:  Igor Kalac